Pitanja i odgovori
ŠALJITE PITANJA KOJA VAS MUČE, ODGOVARAJU NAŠI PRAVNICI.
Email: pravnik@sindikatvozaca.hr
-
PITANJE: Zaposlio sam se kod autoprijevoznika iz zagreba kao vozač dostavnog vozila. zanima me kako da znam jesam li uopče zaposlen s obzirom da do danas nisam dobio ugovor o radu, a radim već više od mjesec dana.
Hvala. Slavko iz ZagrebaSukladno odrebi čl. 8. st. 1. Zakona o radu, radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu, na neodređeno vrijeme.
Ako u ugovoru o radu nije određeno na koje vrijeme se sklapa smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Dakle i u slučaju da radnik s poslodavcom nije sklopio pisani ugovor o radu, može se dokazivati da je ugovor sklopljen i da ima pravnu valjanost.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.
Ugovor o radu u pisanom obliku i pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu moraju između ostalog sadržavati i naziv poslova koje će radnik obavljati, opis poslova, dan početka rada, podatke o trajanju godišnjeg odmora i otkaznim rokovima, osnovnoj plaći, dodacima na plaću i dr..
Iz naprijed navedenog zaključuje se, da iako za postojanje i valjanost ugovora o radu nije nužno da je ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, o korisnosti sklapanja ugovora o radu u pisanom obliku ili bar izdavanja potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Naime, vrlo je teško u sudskom postupku dokazivati na primjer dan početka rada, visinu plaće, ako o navedenom nema nikakvog pisanog traga -
PITANJE: Radim u jednoj tvrtci kao vozač teretnog motornog vozila bez prestanka više od 2 godine, pa me zanima do kada me poslodavac može držati prijavljenog na određeno vrijeme i svaka tri mjeseca produžavati mi ugovor?
Srećko M.Prema Zakonu o radu iz 2009. godine rad na određeno vrijeme trebao bi biti iznimka.
Naime, ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.
Iznimno, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme ne smiju se razlikovati od uvjeta rada radnika koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. -
PITANJE: Vozač sam u međunarodnom prometu i poslodavac mi je jednostavno dao otkaz zbog toga što prema njegovom zahtjevu nisam ispoštovao dogovoreni rok sa naručiteljem robe, iako taj rok nebi mogla ispoštovati ni dva vozača a ja sam bio sam. možda bi i pokušao, ali jednostavno nisam mogao jel san je bio jači od moje želje da zadržim radno mjesto. gazda nije mogao priječi preko toga da slijedeći dan nisam stigao u belgiju na istovar, kako je on obećao, i po povratku mi je rekao da sam dobio otkaz, te da predam vozilo i sve kartice od tvrtke.
Marijan D.Odredbom čl. 104. Zakona o radu propisano je da Ugovor o radu prestaje:- smrću radnika,
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
- kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
- sporazumom radnika i poslodavca,
- dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,
- otkazom,
- odlukom nadležnog suda.
Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.
Otkaz ugovora o radu mora imati pisani oblik.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.
Radnik nije dužan obrazložiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
USMENI OTKAZ ugovora o radu nije dopušten. -
PITANJE: Molim vas odgovorite mi koliko imam zakonski pravo na godišnji odmor pošto sam u istoj tvrtci neprekidno više od 2 godine.
Darko T.Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog Zakonom o radu te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. -
PITANJE: Moj suprug zaposlen je u tvrtci koja se bavi prijevozom putnika od 9. mjeseca prošle godine, dakle 11 mjeseci, pa me zanima koliko dugo mora biti zaposlen da bi ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora.
Slavica K. RijekaRadnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada, u slučaju:
ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka nije stekao pravo na godišnji odmor,
ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka
ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
Radnika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok. -
PITANJE: Da li je zakonski dozvoljeno to što me gazda plaća 0,85 kuna po prijeđenom kilometru?
Duško N. SplitPoslodavac ne smije vozačima koje zapošljava davati nikakve novčane naknade u obliku povišice ili dodatka na plaću, a koji su vezani uz prijeđenu udaljenost i/ili količinu prevezenog tereta, ako je ta naknada takva da ugrožava sigurnost cestovnog prometa i potiče kršenje odredbi Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. -
PITANJE: Molim vas odgovor na moje pitanje, dali ja kao vozač teretnog vozila imam pravo na plaćeni noćni rad?
Dean R.Naknada za noćni rad mobilnim radnicima se isplaćuje sukladno važećim propisima u Republici Hrvatskoj, odnosno za sada sukladno Zakonu o radu.
Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
Naknada za noćni rad mobilnim djelatnicima ne smije poticati ugrožavanje sigurnosti cestovnog prometa. -
PITANJE: Što napraviti kada se dogodi ozljeda na radu?
Slavko K. vozačDa bi radnik ostvario prava zbog ozljede na radu, takvu ozljedu dužan je prijaviti poslodavcu odmah po nastanku ozljede tj. štetnog događaja koji ju je prouzročio. Radnik to u prvom redu treba učiniti osobno, ali to za njega može učiniti i drugi radnik, očevidac i sl, ako ozlijeđeni radnik toga trenutka zbog posljedica ozljede prijavu ne može učiniti osobno.
Nadalje, bez obzira na težinu, mjesto i način nastanka ozljede na radu poslodavac je obvezan istu prijaviti. Prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku od 8. dana od dana nastanka ozljede.
Ako poslodavac ne podnese prijavu, prijavu ozljede na radu obvezan je podnijeti doktor specijalist medicine rada.
Poslodavac je obvezan o svakoj smrtnoj, težoj ili skupnoj ozljedi obavijestiti inspekciju rada i to odmah po nastanku ozljede.
Dakle, u slučaju da ste doživjeli ozljedu na radu, odmah o tome obavijestite svoga poslodavca, javite se u hitnu službu ili ovisno o prirodi ozljede vašem izbranom doktoru, a poželjno je obavijestiti i inspekciju rada, a može se obavijestiti i policija.
Popularni postovi
- 24 Dec 2012PERIODIČKA IZOBRAZBA VOZAČA 2 Komentari
- 04 Feb 2013Sloboda Sindikalnog rada 2 Komentari
- 06 Feb 2013Bilten DUKAT 2 Komentari
- 31 Dec 2012Miljenko Gočin, Dosta je bilo! – Pokažimo im svoje jedinstvo! 1 Komentar
- 24 Jan 2013Dobar, loš, zao… 1 Komentar
Sindikat hrvatskog vozača
- 01 34 96 773
- 099 48 00 648
- 01 64 30 970
- info@sindikatvozaca.hr
Kontaktirajte nas!
Novosti
- 01 Aug 2023Inicijativa za donošenje novog etičkog kodeksa u Zagrebačkom holdingu d.o.o.
- 12 Jan 2023GPP Osijek
- 26 Sep 2022Glavni pokrovitelj 32. Svjetskog prvenstva: IVECO
- 19 Sep 202232. Svjetsko prvenstvo – POKROVITELJI
- 16 Sep 202232. UICR Svjetsko prvenstvo: Eko vožnja