Na okruglom stolu „Budućnost željeznice u Slavoniji“ koji je održan 29. svibnja 2013. u Osijeku sudjelovali su:

• prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu,
• prof. dr. sc. Ivan Miloš, Veleučilište u Rijeci,
• dr. sc. Marjana Petrović, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu,
• Danijel Krakić, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,
• Zlatko Petričević, HŽ Cargo,
• Nikola Ljuban, HŽ Infrastruktura,
• mr. sc. Dražen Kaužljar, Klub inženjera prometa HŽ,
• mr. sc. Damir Vukić, Express-Interfracht Croatia,
• mr. sc. Zoran Popovac, HŽ Cargo,
• dr.sc. Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije,
• Danijela Lovoković, zamjenica gradonačelnika Osijeka,
• Darko Mrkonjić, Turistička zajednica Slavonije i Baranje,
• Drago Majstorović, SDP Vinkovci,
• Ozren Matijašević, Hrvatska udruga sindikata,
• Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača.

Konstatirano je da Republika Hrvatska trenutno raspolaže s prirodnim resursima čija se međunarodno-partnerska investicijska vrijednost procjenjuje na 60 milijardi EUR-a, koji su pobudili osobiti interes strateških partnera iz cijelog svijeta, osobito iz EU, Kine, SAD…

U okolnostima kada se prometna potražnja robe u međunarodnom javnom prometu, između zemalja Središnje i Istočne Europe (EU), s jedne strane i zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka, koje s 2/3 svih svjetskih potrošača predstavlja najveće tržište na svijetu danas i u idućih najmanje 100 godina, s druge strane, procjenjuje na 42 milijuna tona ili 7,5 milijuna TEU godišnje i u okolnostima kada se radi o prometu koji gravitira, preko svih šest međunarodnih koridora (V:  Venecija – Trst – Budimpešta, Vb: Rijeka – Zagreb – Budimpe, Vc:  Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta, X:    Munchen – Salzburg – Ljubljana – Zagreb  – Beograd – Skopje – Solun , Xa:  Graz – Maribor – Zagreb, VII:  Rijeka Dunav) koji prolaze područjem Republike Hrvatske posebnu pozornost i najveći vidimo u sastavnicama programa razvoja prometno-gospodarskog sustava RH:

1. Izgradnja nizinske, dvokolosiječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka – Zagreb – Botovo kao dijela Koridor XI: Baltic – Jadran, odnosno Route C-65,
2. Izgradnja mreže željezničkih pruga između lučkih terminala i logističkih čvorišta za unutarnji (interni) prijevoz kontejnera po strogom normativu matičnih brodova od 75 TEU/h,
3. Izgradnja matičnog kontejnerskog terminala „Zagrebačko pristanište“ i razvoj “Međunarodnog prometnog čvorišta Cargo centar Zagreb”,
4. Izgradnja velikog poslovno-logističkog čvorišta „Miklavlje“,
5. Revitalizacija čvora Vinkovci – izgradnja matičnog kontejnerskog terminala „Vinkovačko pristanište“ te pozicioniranje velikog intermodalnog čvorišta u Slavoniji (i utvrđivanje sadržaja),
6. Izgradnja plovnog kanala Dunav – Sava (Vukovar – Šamac),
7. Land-locked zemlje i regionalna suradnja kao prilika,
8. Istraživanje mogućnosti formiranja zajedničkog “pool-a” vučnih vozila u regiji,
9. U teretnom prijevozu potpuno napuštanje dizel vuču na koridorima Vb i Vc,
10. Pokretanje projektnih intermodalnih vlakova: Rijeka – Vukovar, Ploče – Vukovar (Dunavska strategija),
11. Razvitak partnerstva HŽ Carga sa stranim željezničkim prijevoznicima i pokretanje vlakova na relacijama: Trst (I) – Vinkovci, Villach (A) – Vinkovci, Graz (A) – Vinkovci, Budimpešta (M) – Osijek, te od Vinkovaca za Beograd, Novi Sad i dalje za Rumunjsku,
12. Poboljšanje značajki Podravske pruge uz podršku lokalne uprave i fondova za regionalni razvoj,
13. Podizanje razine pruge Osijek – Varaždin u prugu od međunarodnog značaja do 2118. godine,
14. Uvođenje integriranog putničkog prijevoza u Slavoniji (tarifna politika i vozni red usklađen s cestovnim prijevoznicima),
15. Utvrđivanje uloge pojedine vrste prijevoza u prometnom sustavu – primarne i sekundarne vrste prijevoza,
16. Vrijeme putovanja kombiniranjem različitih vrsta prijevoza u najlošijem slučaju bi treba biti jednako vremenu putovanja osobnim automobilom,
17. Poboljašanje značajki svih pruga u Slavoniji suradnjom HŽ Infrastrukture i loklane uprave,
18. Povezivanje turističkih destinacija i poboljšanje turističke ponude Podravine,
19. Prihvaćanje turističkog projekta „Parni vlak u Slavoniji i Baranji“.