Nazočni članovi Vijeća:

–          Marijan Banelli, Hrvatski cestovni prijevoznici

–          Miljenko Gočin, Sindikat hrvatskog vozača

–          Mijat Stanić, Nezavisni cestarski sindikat

–          Stjepan Lisičak, Sindikat prometa i veza

Odsutni članovi Vijeća:

–          Maja Pokrovac, Hrvatska udruga poslodavaca

–          Zdravko Šimek, Hrvatska udruga poslodavaca

Ostali nazočni:

–          Marija Blažević, Nezavisni cestarski sindikat – Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

–          Anđelko Kasunić, Nezavisni cestarski sindikat – Hrvatske autoceste d.o.o.

–          Ronald Radojević, Hrvatske autoceste d.o.o.

–          Antonija Šakić, Samostalna služba za socijalno partnerstvo

Sjednica je počela u 09:00 sati, a otvorio ju je i vodio predsjednik Vijeća, Marijan Banelli. Predložio je sljedeći

Dnevni red:

1. 0.      Usvajanje zapisnika s prethodne sjednice,
2. 1.      Obrazloženje potrebe monetizacije autocesta od strane predstavnika MPPI
3. 2.      Stav predstavnika sindikata i poslodavaca o monetizaciji autocesta
4. 3.      Zaključak Vijeća o monetizaciji
5. 4.      Razno.

Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

Zapisnik sa 7. sjednice Socijalnog vijeća za sektor cestovnog prometa jednoglasno je usvojen.

Marijan Banelli je istaknuo kako se Vijeće u potpunosti protivi monetizaciji autocesta ali da su članovi Vijeća, u skladu s demokratskim normama, prije istupa u javnost, željeli razgovarati i s predstavnicima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koji su bili pozvani na ovu sjednicu i potvrdili dolazak zamjenika ministra, Zdenka Antešića, koji je otkazao svoj dolazak neposredno prije sjednice zbog neodgodivih obveza. Naglasio je kako je socijalni dijalog jedan od stupova europske demokracije, a uloga sektorskih socijalnih vijeća kao mehanizma provedbe utvrđena je Ugovorom iz Lisabona, u člancima 154. i 155., stoga smatra da je ovakvo ponašanje Vlade neprihvatljivo. Dodao je kako iz priopćenja Vlade proizlazi da bi se koncesijom na 30 do 50 godina na sva 1024 kilometra autocesta utržilo između 2,4 i 3,2 milijarde eura te da bi se taj iznos usmjerio na smanjenje javnog duga što je u potpunosti neprihvatljivo.

Marija Blažević naglasila je kako u Autocesti Rijeka-Zagreb nema komunikacije između poslodavaca i sindikata na temu monetizacije pa samim time nemaju nikakva saznanja o eventualnim otpuštanjima vezanim uz monetizaciju. Istaknula je kako Autocesta Rijeka-Zagreb zapošljava radnike preko agencija za privremeno zapošljavanje pa se zaključuje kako bi upravo radnici zaposleni preko agencija prvi bili otpušteni, a stalno zaposleni radnici bi sačuvali svoja radna mjesta.

Anđelko Kasunić spomenuo je da se na početku razgovora o monetizaciji raspravljalo o tome da će se osnovati tvrtka kćer koja bi se bavila održavanjem na autocesti, a čime bi i dio radnika bio siguran te da bi ta tvrtka bila prisutna onoliko koliko bi trajala koncesija, ali sada proizlazi da bi tvrtka kćer bila prisutna dvije do tri godine. Naglasio je i da se već modernizacijom naplata cestarina smanjuje broj radnika te da će se do 2020. naplata vršiti putem sustava Galileo. Istaknuo je kako se monetizacijom planira dobiti oko 3 milijarde eura koje neće biti u cijelosti usmjerene za otplatu duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Smatra kako bi se potreban iznos mogao dobiti putem refinanciranja ili ESOP-a (radničko dioničarstvo), te naplatom optičkih kablova i naplatom korištenja službenog zemljišta, što će i novi koncesionar sigurno učiniti. Još jednom je ponovio kako smatra da monetizacija autocesta nije dobro rješenje, jer očekuje da će Hrvatske autoceste 2027. postati profitabilna tvrtka te da su mogući koncesionari u to jako dobro upućeni.

Mijat Stanić upozorio je kako je državna imovina kojom raspolaže Vlada RH imovina svih građana Hrvatske. Izrazio je nezadovoljstvo što javnost nije upoznata s planom otplate duga te je istaknuo kako je 2014. godina kritična godina za Hrvatske autoceste i Autoceste Rijeka-Zagreb. Smatra kako će i Hrvatske autoceste i Autoceste Rijeka-Zagreb postati profitabilne tvrtke, te kako bi se monetizacijom autocesta smanjio standard samih autocesta čime bi se ugrozila sigurnost u prometu, a može se očekivati i povećanje cestarina, što je neprihvatljivo za građane. Smatra kako treba osmisliti nove modele naplate cestarina koji bi rezultirali većim prometom na autocestama te povezati autocestu na način da svako naselje ima ulaz i izlaz na autocestu, čime bi se u integralni sustav naplate uvele i obilaznice koje imaju profil autocesta, a ne naplaćuju se. Rješenje problema duga autocesta vidi djelomično u reprogramiranju duga za pojedine segmente te prodajom dionica i obveznica. Naglasio je kako građani imaju 176,1 milijardi kuna u bankama i stambenim štedionicama, a autocestama je potrebno manje od petine tog iznosa. Smatra kako bi interes građana za kupnju dionica bio velik, međutim ipak ga treba ograničiti tako da i dalje država ima većinski udio. Istaknuo je kako su autoceste ponos Hrvatske te je najavio prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma ukoliko Vlada RH ne odustane od monetizacije autocesta do 15. srpnja 2013. godine.

Miljenko Gočin naglasio je kako u potpunosti podržava prijedlog o raspisivanju referenduma te da je Vlada RH ovim činom negativno djelovala na sve jer je pokazala kako nema ideju kako riješiti ovaj problem. Napomenuo je da nitko neće uzeti autoceste u koncesiju ako ne smatra da postoji zarada.

Stjepan Lisičak smatra kako će i sami prijevoznici biti pogođeni ukoliko dođe koncesionar kojem će isključivo biti bitan profit, a država ga neće moći obvezati na određenu cijenu cestarine. Istaknuo je kako smatra kako se ne radi o rješavanju problema duga autocesta nego o punjenju proračuna. U potpunosti je podržao inicijativu za raspisivanjem referenduma.

Marijan Banelli je naglasio kako su poslodavci ogorčeni idejom monetizacije autocesta, jer smatraju da su i oni „gradili“ te iste autoceste i to kroz cestarine, gorivo i poreze. Istaknuo je da se problem dugovanja može riješiti na drugačiji način i to prodajom dionica isključivo hrvatskim građanima pod uvjetom da država mora zadržati kontrolni paket. Smatra kako mora postojati način da se očuvaju radna mjesta ljudi koji rade i plaćaju poreze u Hrvatskoj.

Zaključak

Socijalno vijeće za sektor cestovnog prometa u potpunosti se protivi monetizaciji autocesta te podržava inicijativu prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne odustane od monetizacije do 15. srpnja 2013. godine. Vijeće smatra kako postoje bolji načini kojima bi se riješio problem otplate duga, bez rasprodaje državne imovine, što će se monetizacijom napraviti. Socijalno vijeće za sektor cestovnog prometa u potpunosti cijeni potporu svih građanskih udruga i političkih opcija ne želeći da se ova inicijativa tumači bilo kako osim kao zaštita nacionalnih interesa hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske te odbacuje sve političke konotacije ove inicijative.

Sjednica je završila u 10:45 sati nakon koje je uslijedila konferencija za medije u 11:00 sati.

Zapisnik izradila:                                                                               Zapisnik odobrio:

Antonija Šakić                                                                       Predsjednik Vijeća, Marijan Banelli, v.r.