Nazočni:

 

–       Mario Švigir, predsjednik Vijeća, Sindikat prometa i veza Hrvatske

–       Mijat Stanić, dopredsjednik Vijeća, Nezavisni cestarski sindikat

–       Maja Pokrovac, dopredsjednica Vijeća, Hrvatska udruga poslodavaca (direktorica Udruge poslodavaca prometa)

–       Miljenko Gočin, član Vijeća, Sindikat hrvatskog vozača

–       Marijan Banelli, član vijeća Hrvatski cestovni prijevoznici – g.i.u.

–       Predrag Ribić, Hrvatska udruga poslodavaca (Panturist)

–       Zdravko Šimek, zamjena člana Vijeća, Hrvatska udruga poslodavaca (Panturist)

–       Marko Krištof, pomoćnik ministra u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava

–       Ivan Kesić, po ovlaštenju ministra vodi poslove Upravne prometne inspekcije u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture

–       Damir Živković, pomoćnik ravnateljice Porezne uprave u Ministarstvu financija

–       Vlatka Kučević, zamjenica glavne inspektorice u Državnom inspektoratu

–        Andrija Mikulić, pomoćnik glavne inspektorice u Državnom inspektoratu

–       Ivan Samac, pomoćnik glavne inspektorice u Državnom inspektoratu

–       Antonio Mučnjak, pomoćnik ravnatelja Službe za nadzor u Središnjem uredu Carinske uprave Ministarstva financija

–       Boris Orlović, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova

–       Margareta Kutnjak, Ured za socijalno partnerstvo u RH

–       Snježana Štefok, Ured za socijalno partnerstvo u RH

 

 

Sjednica je počela u 12,00 sati. Mario Švigir, predsjednik Socijalnog vijeća za sektor cestovnog prometa, pozdravivši sve prisutne – članove Vijeća i uzvanike, zahvalio je nazočnima iz državnih institucija što su se odazvali pozivu. Izrazio je osobito zadovoljstvo što su se pozivu Vijeća odazvali iz svih državnih institucija koje su uključene u suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, i to u ovom izrazito jakom sastavu, te je naznačio

 

 

Temu sjednice:

 

1. Siva ekonomija i rad na crno u sektoru cestovnog prometa.

 

 

 

Švigir je pozvao članicu/ove Vijeća da se predstave, te uzvanike ukratko upoznao s radom i ciljevima Vijeća – to je prvo bipartitno vijeće u RH, osnovano po uzoru na istovjetna Vijeća u EU, gdje se sindikati i poslodavci prepoznaju kao čimbenici sektorskog djelovanja, koje je ugrađeno i u Ugovor o osnivanju EU (čl. 154. i 155./98). Cilj ove inicijative je smanjenje pojavnosti rada na crno i sive ekonomije, u čemu Vijeće ima podršku ministra rada i mirovinskog sustava, prof. dr. sc. Miranda Mrsića, te je ova sjednica sazvana da se razmotri na koji način nadležne državne službe i Vijeće mogu utjecati na smanjenje te pojavnosti. Vijeće se ne bavi događajima, nego dugoročnim, održivim trendovima, razmatra financiranje, zapošljavanje u sektoru, utjecaje liberalizacije prijevoza putnika i roba…, a pritom je osobito važna kultura evaluacije svega što se čini. Sukladno tome, Vijeće će o današnjoj temi nulto izvješće uputiti Vladi RH, ministarstvima rada, financija i prometa, te Predsjedniku RH, koji je također podržao osnivanje Vijeća, a u prosincu, kada će evaluirati svoj rad, na iste adrese uputit će shadow izvješće. Vijeće želi suradnju s nadležnim državnim službama, te podržava modernizaciju inspekcijskih službi – i kapitalnu, a osobito ulaganje u edukaciju kadrova.

Švigir je istaknuo da je pri apliciranju projekata za sredstva iz fondova EU važno partnerstvo sektorskih vijeća s državom, te naznačio mogućnosti suradnje:

1) u sklopu internih aktivnosti pojedinih inspekcija u borbi protiv sive ekonomije Vijeće može sudjelovati konzultativno,

2) u pojedinačnom i zajedničkom radu inspekcija Vijeće može pridonijeti podacima s terena,

3) Vijeće je zainteresirano za jurisdikcijsku suradnju, to više što su najbolji rezultati postignuti u onim europskim zemljama gdje je takva suradnja postojala.

Cilj je da državni proračun profitira 5% od suzbijanja sive ekonomije u iduće dvije godine, a u iduće četiri da se poveća 10% novcem koji se „gubi“ u sivoj ekonomiji.

 

Članovi Vijeća upoznali su uzvanike s oblicima sive ekonomije i rada na crno koje su zamijetili i sistematizirali, te predložili neke od mjera, odnosno oblike zajedničke suradnje s državnim institucijama nadležnima za suzbijanje te pojavnosti.

 

U putničkom prijevozu potrebna je efikasnija kontrola resornog Ministarstva prometa, te nužna suradnja svih inspekcijskih službi. Putnički prijevoz u poteškoćama je zbog stalne promjene cijene goriva i smanjenja broja putnika, zbog čega je smanjen i broj firmi, a osobit problem je prijevoz na crno. U tuzemnom linijskom prijevozu firma koja izvršava sve obveze prema državi ima sve manje šanse za normalno funkcioniranje. Poslovi dobiveni na javnom natječaju obavljaju se poluilegalno, poslodavci ne prijavljuju vozače ili ih prijave na minimalac i plaćaju im u gotovini, nadalje ne prijavljuje se prihod od karata, niti od prtljažnih karata. Na autobusnim stajalištima 5-10 minuta prije polaska redovnih linija pojavljuje se kombi-prijevoz, koji prevozi i učenike, a kad se i odmjere kazne, takva ilegalna djelatnost se nastavlja i to bi trebalo zabraniti.

U međunarodnom prijevozu, pri tzv. pool ugovorima, kad dvije strane participiraju 50:50%, hrvatski su prijevoznici u podređenom položaju – plaćaju porez i u RH, i u Austriji i Njemačkoj, dok, primjerice, njemački prijevoznik u RH ne plaća porez. Tu su problem i fiktivna poduzeća BiH-prijevoznika, koji, uz isti pool-princip, otvore firmu u RH bez zaposlenih i autobusa, obavljaju kompletan posao te u RH izbjegavaju plaćanje ljudi, doprinosa i poreza. U povremenom prijevozu putnika (turističke vožnje, maturalac, jednodnevni izleti) zapošljavaju se vozači na crno (često umirovljenici) te se ne izdaju računi. Takve malverzacije mogu se utvrditi na licu mjesta – u dnevnom nadzoru, primjerice, 30-ak autobusa na parkiralištu Trakošćana. Ili, cijena prijevoza za Međugorje zna biti toliko niska da je, kad bi se platila sva davanja, jednostavno nemoguća i očito je posrijedi to da se prihod ne iskazuje. A svaka vožnja preko granice se evidentira i potreban je popis putnika, te je lako utvrditi je li prihod iskazan. Instrumenti koji se mogu koristiti, koriste se zanemarivo.

Prijevoznici koji rade za MORH, dakle za državu, ne plaćaju poreze i doprinose (posao su dobili još na natječaju 2005. godine). A Zakon o prijevozu je jasan – čl. 8. navodi institut licencije za koju je potrebna financijska sposobnost, čl. 10. kaže da financijske sposobnosti nema ako 2 mjeseca nisu plaćene obveze. Nikome nije oduzeta dozvola za rad, a ima 20-30 firmi koje imaju uvjete za oduzimanje licencije i rade za državu! Ili, poznat je slučaj švicarskog prijevoznika kojeg država već godinu dana neprestano kažnjava sa po 5000-10.000 kn, on plati kaznu i radi dalje, premda postoje instrumenti da mu se zabrani ulazak u RH.

Prijevoznici apeliraju da mjerodavne državne institucije spase one koji žele uredno raditi i plaćati davanja, jer ne mogu više konkurirati sivoj ekonomiji, te su spremni inspekcijama pružiti tehničku podršku da reagiraju na licu mjesta.

 

Vijeće je na primjeru plaće vozača prikazalo kako se vara država: od 50.000 kn prosječnog prometa, zarada vozača je cca 12%, dakle 6000 kn. Od toga mu je prijavljena plaća 3000 kn neto, a još 3000 kn dobije u gotovini. Poslodavac knjiži 20 dnevnica po 70 eura, što je 10.500 kn, od čega onih 3000 kn u gotovini isplati vozaču, a njemu ostane 7.500 kn. Tim ‘opranim’ novcem može platiti i rad na crno, i tako još uvećati svoju zaradu i ne platiti državi. Vozač 20-ak dana radi kod poslodavca, a 10-ak dana na crno.

Problem je i u nadležnosti inspekcija. Primjerice, tahografske listiće, obvezne kod kamiona iznad 7,5 tona, kontrolira prometna policija, ali ne i platne liste, koje kontrolira Državna inspekcija. Nadalje, vozači s burze dobivaju naknadu i rade na crno, uglavnom u međunarodnom prometu – rade carinsku deklaraciju, u kojoj navode i poslodavca i svoje ime; istodobno policija na ulazu vodi evidenciju o vozilu i vozaču. Nema podataka je li itko platio kaznu zbog takvog rada na crno.

Jasno je da ovoliki broj prijevoznika ne može opstati, te su neki spas potražili u odjavi zaposlenih. Ti vozači s burze dobivaju 2200 kn naknade, poslodavac im više ne isplaćuje 6000 kn, nego 4000 kn, a vozači pri kontroli u prometu inspekciji pokazuju ugovor koji su imali sa sada njima bivšom firmom.

Zbog želje za većom zaradom, vozi se više, te su vozači premoreni, što ugrožava sigurnost na cestama. Radno vrijeme vozača je i po 13 sati dnevno, nerijetko imaju mjesečni fond od 250 sati, a na burzi je cca 8500 vozača (od njih bar 7000 radi na crno). Da se uvede reda, zaposlili bi se svi s burze, čak bi bio manjak vozača.

Prije nekoliko dana provedena je e-mail anketa o nelojalnoj konkurenciji, a pitanja su upućena na cca 1000 adresa i tvrtki i obrtnika. Iz 70% odgovora tvrtki može se iščitati:

1) nema koordinacije inspekcijskih službi u kažnjavanju (kažnjeni prekršitelji ne sankcioniraju se pri Upravi za cestovni prijevoz u Ministarstvu prometa, što je preduvjet za oduzimanje dozvole za rad),

2) pravomoćne presude zbog gospodarskoga kriminala ne prosljeđuju se spomenutoj Upravi, 3) nema on-line koordinacije među inspekcijama, premda je još prije traženo da se izradi registar prijevoznika, u kojem bi opći podaci bili javni, a detaljni dostupni nadležnim službama,

4) inspekcijske službe na terenu pogoduju prekršiteljima-recidivistima (npr., kod nelegalnog taksiranja),

5) traže se češće LKW kontrole, nenajavljene akcije na terenu i u tvrtkama,

6) za strane prijevoznike u prekršaju traži se uspostava  „carinskih žica“, što je u skladu s praksom EU,

7) traže se kvartalna izvješća o kažnjavanju prijevoznika,

8) služba pomoći na cesti traži dosljednost policije kod uklanjanja vozila s ceste, u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa čl. 181.

Nameće se pitanje: kako da se pošteni poslodavci suprotstave nelojalnoj konkurenciji, koja ne plaća davanja, prikazuje lažne gubitke, manipulira pri zapošljavanju i plaćanju radnika, te radnom vremenu, u situaciji kad država povećava porez – a prema odlukama CEMT-a i EK nelojalna konkurencija u cestovnom prometu je samo ako ne poštuje Zakon o radu s obzirom na prijavu radnika, te Zakon o mobilnim radnicima glede odmora vozača i satnice vožnje.

Problem je i zakonska regulativa. Nedopustivo je da jedna obitelj u istoj djelatnosti ima po pet poduzeća, u jednom prijavljen kamion, u drugom prikolicu itd.

Nadalje, problem su i ugovori na određeno, jer je ZOR jasno nabrojio kad su oni dopustivi, te se ta zakonska mogućnost zlorabi. Uz to, zlorabi se i zapošljavanje preko agencija – tako zaposleni za isti posao dobivaju i 30% manju plaću od onih u radnom odnosu u istoj firmi, te su zakinuti i u drugim pravima.

U vozilima postoji crna kutija i u njoj se na kraju godine vide kilometri, prema čemu je lako provjeriti poslovanje. Na cesti, osim presretača policije, nema i presretača porezne inspekcije. Jer, prijevoznik koji po papirima na 500 km ima jednog putnika, na kraju godine mora u stečaj, jer za rentabilnost je potrebno 25-26 putnika.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na svakom autobusnom kolodvoru može uočiti da na relaciji ima i 50% razlike u cijeni, što je damping.

Javnost poduzetnike upravo zbog sive ekonomije često percipira negativno, što u HUP-u smatraju velikim problemom. Socijalno partnerstvo u suzbijanju te pojavnosti može se puno bolje iskoristiti, jer u EU taj mehanizam jako dobro funkcionira. Vijeće će biti mjesto gdje će se ukazivati na anomalije u sektoru i tražiti sustavna rješenja.

 

Nazočni iz nadležnih državnih institucija podržali su inicijativu Vijeća za efikasnijim suzbijanjem sive ekonomije i zajedničkom suradnjom.

 

U Upravi prometne inspekcije Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zamijetili su da trenutačno u putničkom prometu ima više problema nego u teretnom. Po statističkim podacima Uprave prometne inspekcije za prošlu godinu, od siječnja do rujna nije bilo velikog prijevoznika da nije napisao primjedbu na drugog, najčešće na vozni red. Nadalje, bilo je 30% više prijava i prekršaja. Naplaćivanje na cesti i represija neće riješiti problem. Uprava ima ukupno 40 prometnih inspektora.

U pripremi je socijalna regulativa s obzirom na direktive 10/71, 10/72 i 10/73 iz 2009. godine. Iz IPA-e je povučeno 2,25 milijuna eura, računa se i na sredstva iz Twining programa, a plan je izrada jedinstvenog registra. Također, napravio bi se info-centar o visokorizičnim i niskorizičnim prijevoznicima. Procedura će biti završena do rujna, a od iduće godine registar bi bio u funkciji. Socijalni partneri pozvani su da se uključe u projekte.

 

Porezna uprava od 4000 zaposlenih ima 600 poreznih inspektora. Nadzor provode na temelju prijave državnih tijela, ali i anonimnih prijava, porezni tretmani su različiti jer se primjenjuje više od 1000 propisa, a najrizičniji su veliki porezni obveznici, obveznici PDV-a, te plaćanja doprinosa. Najteže je utvrditi prekršaje u gotovinskom prometu. Gotovina, se primjerice, može „izvući“ kad jedna fizička osoba otvara više firmi i prebacuje sredstva, no nadzor je u takvom ‘sustavu’ moguć.

 

U Državnom inspektoratu smatraju da je bit ovog posla koordinacija sustava, a radi veće učinkovitosti potrebna je i izmjena zakonske regulative. Prošle je godine 30 inspektora obavilo 5000 kontrola poslovanja, te je ustanovljeno da je 25% kontroliranih subjekata  bilo u prekršaju. No ti su postoci različiti s obzirom na dvojaku definiciju sive ekonomije – obavlja li se posao potpuno mimo pravne regulative, ili je poslovna aktivnost legalna a „brojke“ se dijelom ili potpuno utaje. U Državnom inspektoratu zaposleno je i 140 inspektora rada, te ističu da su potrebni podaci o spomenutih 8000 ili 10.000 vozača koji rade na crno, pa će se provesti zajednička akcija. Godine 2009. bilo je samo 20-ak prijava. Predlažu zajedničku strategiju za nadzor na cestama s obzirom na nadležnosti inspekcija te operativni plan, koji bi se testirali (pilot-projekt).

 

Prva zadaća Carinske uprave je borba protiv krijumčarenja, no Uprava je otvorena za probleme prijevoznika. Na granici se s MUP-om provodi kontrola dozvola, te Carinska uprava sudjeluje u radu Povjerenstava Vlade RH protiv suzbijanja sive ekonomije, koje operativno djeluje pri Inspektoratu. Sustav analize rizika postoji (crveno / žuto / zeleno), ali se tiče robe, no u budućnosti je moguća suradnja i za uspostavu takvog sustava za prijevoznike.

 

Policija neprestano provodi pojačani nadzor autobusa, no problem jesu sporne nadležnosti i bez zajedničkih akcija cilj se neće postići. U kontroli autobusa, pri prijevozu školske djece ustanovljeno je niz nepravilnosti. Također, u 2011. godini u Kninu je provedena akcija protiv taksiranja na crno, 90 vozila bilo je u prekršaju, inspekcija je odradila svoj posao, ali je zapelo na sudu u dokaznom postupku, koji je težak.

 

Jedan od razloga za preustroj i osnivanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava jest i borba protiv sive ekonomije, te Ministarstvo podržava pojačane kontrole u cestovnom prijevozu. Vlada RH uvodi fiskalne blagajne, čime će se pridonijeti suzbijanju rada na crno i plaćanja u gotovini bez podmirivanja doprinosa i poreza. Ministarstvo rada sudjeluje u redovitim koordinacijama s Državnim inspektoratom vezano uz ovu problematiku. Suzbijanju rada na crno i sive ekonomije pomoći će i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima će se skratiti period prijave, te kontrola istovjetnosti plaće i davanja, odnosno istodobne isplate plaće i doprinosa. Također, izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti smanjen je iznos primitka koji se može isplatiti uz naknadu sa Zavoda za zapošljavanje.

 

 

Zaključujući raspravu, još jednom zahvalivši svima što su se odazvali pozivu i sudjelovali na ovoj tematskoj sjednici, Mario Švigir je istaknuo da je u njegovom 12-godišnjem stažu „sastančenja“ ovo bio jedan od najproduktivnijih sastanaka. Doneseni su sljedeći

 

Zaključci:

 

1. Socijalno vijeće za sektor cestovnog prometa u pisanoj formi, kao skupnom prijavom, obratit će se svim nadležnim državnim službama: Upravi porezne inspekcije Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Poreznoj upravi Ministarstva financija, Državnom inspektoratu, Carinskoj upravi Ministarstva financija, Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova i Agenciji za nadzor tržišnog natjecanja, a u toj prijavi navest će sve pojave sive ekonomije i rada na crno u cestovnom prometu iznesene na ovoj sjednici.

 

2. Vijeće će skupnu prijavu o sivoj ekonomiji i radu na crno u cestovnom prometu tretirati kao nulto izvješće o ovoj pojavnosti, te ga uputiti Premijeru i Vladi RH, Ministru rada i mirovinskog sustava, Ministru financija, Ministru pomorstva, prometa i infrastrukture i Predsjedniku RH.

 

3. U prosincu 2012. Vijeće će izraditi shadow izvješće te ga ponovno uputiti  Premijeru i Vladi RH, Ministru rada i mirovinskog sustava, Ministru financija, Ministru pomorstva, prometa i infrastrukture i Predsjedniku RH.

 

4. Vijeće podupire jačanje svih inspekcijskih službi, zalaže se za proširenje njihovih zakonskih ovlasti, i naglasak stavlja na jurisdikcijsku suradnju.

 

5. Vijeće kao vanjski partner želi sudjelovati u radu Povjerenstva Vlade RH za suzbijanje sive ekonomije, čiji rad koordinira Državni inspektorat.

 

 

 

Sastanak je završio u 14.20 sati.

 

 

Bilješku sastavila: Snježana Štefok

Predsjednik Vijeća: mr.sc. Mario Švigir